Udruženje kreativaca Blatobran iz Beograda deluje od 2007. godine, trenutno broji deset članova, a od nedavno ima i svoj izložbeni prostor. Naime, galerija u Beogradu, u GospodarJevremovoj ulici, 38, otvorena je za sve zainteresovane između 11 i 20h, i, kako samo ime udruženja aludira, bavi se keramikom. Međutim, tu se priča ne zaustavlja, štaviše – o tome šta Vas tamo očekuje, razgovarali smo sa jednim od glavnih osnivača Blatobrana, Aleksandrom Vacom.
Udruženje Blatobran postoji već 8 godina. Koje ideje su vas okupile?
Kreativni centar Blatobran postoji već 8 godina. Na početku je to bio atelje sa nekoliko članova koji su se prevashodno bavili keramikom. Početna ideja je bila da se udruživanjem i deljenjem troškova, članovima obezbedi prostor i uslovi za rad. Ako želis profesionalno da se baviš keramikom potrebno je mnogo početnog ulaganja, a niko od nas nakon završenih studija nije bio u mogućnosti da sam oformi atelje. Samo nam je bilo bitno da što pre steknemo uslove i krenemo da radimo. Vremenom se Blatobran razvijao, neki članovi su otišli, drugi su se pridružili, menjale su se lokacije. Danas je Blatobran udružnje koje ima jasne ciljeve i pravce delovanja. Većina članova se profesionalno bavi keramikom tako da je i jedna od ideja da se promoviše keramika kao medij savremene umetnosti i dizajna. U cilju ovakvog delovanja javila se potreba da otvorimo sopstvenu galeriju kako bi se približili široj publici.
Bavite se prvenstveno keramikom. Možeš li nas ukratko upoznati sa raznovrsnim metodama, tehnikama i materijalima kojima se koristite prilikom izrade predmeta za vašu galeriju?
Sve sto izlažemo u galeriji su autorski radovi naših članova. U galeriji se lako može videti koliko keramika kao materijal pruža mogućnosti za kreativno izražavanje i koliko različita može biti, koliko je prilagodljiva ličnom senzibilitetu svakog umetnika. Postoje različite vrste glina, neke su jako fine, neke imaju grubu teksturu, mogu biti bele ili obojene, peku se na različitim temperaturama. Svako od nas bira onu glinu koja mu odgovara za efekat koji želi da postigne u svom radu. Takođe, postoji mnoštvo tehnika u keramici koje se primenjuju kako u zidanju forme tj. oblikovanju tako i u radu na povrsini forme.
Neke od osnovnih tehnika oblikovanja gline koje najčešće koristimo u svom radu su: vrtenje na grnčarskom točku, upotreba glinenih ploča, ručno građenje keramičke forme pomoću “kobasica” od gline, livenje forme iz kalupa, a neke od ovih tehnika mogu da se kombinuju.
Keramička površina takođe pruža velike mogućnosti za kreativno izražvanje. Mogu da se koriste razne glazure koje su u stvari tanak sloj stakla koji se nanosi na pečenu glinu nakon čega se forma ponovo peče. Glazure mogu biti transparentne, obojene, mat ili sjajne. Neke glazure imaju specifične efekte i posebne načine pečenja i prepoznatljive su kao posebne tehnike u keramici.
Pored glazura mogu da se koriste i oksidi metala ili engobe. Utrljavanjem oksida metala u reljefnu površinu možemo dobiti zanimljivu patiniranu površinu dok nam engobe pružaju mogućnost da se slikarski izražavamo. Površina u keramici može da se uglača i na taj način da se postigne sjaj površine što se koristilo jos u neolitu. Kroz istoriju se pojavilo mnoštvo keramičkih tehnika koje često prepoznajemo kao stilove određenog istorijskog perioda.
Čega tu još ima pored keramike?
Može se reći da je keramika spoj skulpture, crteža, slikarstva, grafike, a kad se svemu tome doda da određena forma može da ima i upotrebnu vrednost uviđamo kolike su mogućnosti keramike kao medija.
U galeriji se za sad izlaže samo keramika shvaćena na najrazličitije načine. Svako od nas desetoro ima jedinstven pristup u radu pa možemo videti da neki od nas keramiku doživljavaju kao likovnu umetnost dok su drugi bliži dizajnu. U budućnosti planiramo da pravimo i tematske izložbe gde bi bili zastupljeni i drugi mediji.
Je li sve što se nađe u galeriji za prodaju?
Blatobran galerija je zamišljena kao stalna prodajna izložba. Trudimo se da pravimo celine koje se uklapaju ili tematski ili po tehnikama i materijalima. Izlog je uvek mini izložba jednog autora. Prodajom radova naših članova direktno se podržava umetničko stvaralaštvo svakog od nas. Baviti se profesionalno keramikom je izuzetno skupo i zahtevno.
Sa kojim drugim profesijama biste rado sarađivali?
Galeriju smo zamislili i kao mesto saradnje sa drugim umetnicima i dizajnerima, mesto susreta i razmene ideja u cilju zajedničkih projekata. Pre svega se nadamo saradnji sa arhitektama i dizajnerima enterijera pošto keramiku smatramo neizostavnim delom svakog enterijera i eksterijera.
Na koji način, po tvom mišljenju, bavljenje umetnošću i dizajnom doprinosi društvu? Da li to moraju biti društveno angažovane teme ili se poruka može preneti i implicitno?
Umetnost ne mora po svaku cenu da bude društveno angažovana mada ona to zapravo jeste, bila to nama namera ili ne. Mi kroz umetničko delo uvek prenosimo određenu ideju ili emociju koju posmatrač doživljava i tumači na svoj način. Jasno je da umetnik ili dizajner baveći se lepim stvarima iako bez jasne poruke u smislu kritike određenih pojava u savremenom društvu, direktno utiče na sistem vrednosti i estetske kriterijume kod posmatrača. Mi kao umetnici delujemo pozitivno na celo društvo na svesnom ili nesvesnom nivou.
Imate li možda u planu organizovanje kreativnih radionica za amatere?
Jedan od naših ciljeva je da kroz izložbe, predavanja, prezentacije i edukativne radionice upoznamo širu publiku sa raznim tehnikama koje se koriste u keramici, ali i sa kreativnim procesom koji podrazumeva različite puteve koji za retultat imaju umetničko delo. U cilju buđenja kreativnosti organizujemo i kurseve keramike na svim nivoima. Sa svakim radimo individualno trudeći se da pratimo lični senzibilitet svakog polaznika kursa. Vise informacija možete dobiti u galeriji ili nas kontaktirajte putem mejla na blatobrangalerija@gmail.com.