Šefket Pamuk, jedan od najznačajnijih savremenih ekonomskih istoričara, boravio je proteklih dana u Beogradu kao gost Izdavačke kuće Arhipelag i Centra za liberalno-demokratske studije. Tokom boravka u Beogradu Pamuk je za domaće stručnjake iz oblasti ekonomske istorije, balkanske istorije i političke teorije održao predavanje na temu „Prihodi u jugoistočnoj Evropi od 1500. godine u komparativnoj perspektivi“. Pamuk je imao i više susreta sa medijima.
Pamukovo predavanje prvo je u seriji predavanja koja će pod zajedničkim nazivom Beogradska predavanja iz ekonomske istorije (Belgrade Lectures on Economic History) jednom godišnje, u junu svake godine, po pozivu držati poznati svetski ekonomski istoričari. Na neobičnom zanimljivom predavanju, koje je preraslo u sadržajnu i plodnu raspravu, Šefket Pamuk je iscrpno predstavio dinamiku prihodu u jugoistočnoj Evropi u vremenskom rasponu većem od 500 godina, kao i sopcijalne, političke i istorijske uzroke koji su imali presudni uticaj na nivo i strukturu prihoda u ovom delu Evrope. Služeći se upečatljivom komparativnom analizom, Šefket Pamuk je pitanje prihoda i uopšte ekonomskog razvoja u jugoistočnoj Evropi uporedio i sa širim evropskim ili pak azijskim kontekstom.
Beogradskoj publici Šefketa Pamuka predstavio je Branko Milanović, naš poznati ekonomista i profesor na Postdiplomskom centru City Univerziteta u Njujorku.
Izdavačka kuća Arhipelag i Centar za liberalno-demokratske studije već četvrtu godinu dodeljuju Nagradu za najbolji naučno-istraživački rad iz ekonomske istorije Balkana za autore do 40 godina starosti. Beogradska predavanja iz ekonomske istorije predstavljaju nastavak nastojanja Arhipelaga i Centra za liberalno-demokratske studije da pitanja iz oblasti ekonomske istorije budu više zastupljena u akademskim istraživanjima i društvenim i javnim raspravama.
Šefket Pamuk je profesor ekonomije i ekonomske istorije na Bosforskom univerzitetu u Istanbulu, saradnik Ataturkovog instituta za modernu tursku istoriju. Pamuk je godinama bio šef savremenih turskih studija na Evropskom institutu, na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, a predavao je i na nizu najprestižnijih američkih univerziteta.
Pamuk je vodeći ekonomski istoričar Osmanske imperije, Bliskog istoka i moderne Turske.
Pamukovo predavanje prvo je u seriji predavanja koja će pod zajedničkim nazivom Beogradska predavanja iz ekonomske istorije (Belgrade Lectures on Economic History) jednom godišnje, u junu svake godine, po pozivu držati poznati svetski ekonomski istoričari. Na neobičnom zanimljivom predavanju, koje je preraslo u sadržajnu i plodnu raspravu, Šefket Pamuk je iscrpno predstavio dinamiku prihodu u jugoistočnoj Evropi u vremenskom rasponu većem od 500 godina, kao i sopcijalne, političke i istorijske uzroke koji su imali presudni uticaj na nivo i strukturu prihoda u ovom delu Evrope. Služeći se upečatljivom komparativnom analizom, Šefket Pamuk je pitanje prihoda i uopšte ekonomskog razvoja u jugoistočnoj Evropi uporedio i sa širim evropskim ili pak azijskim kontekstom.
Beogradskoj publici Šefketa Pamuka predstavio je Branko Milanović, naš poznati ekonomista i profesor na Postdiplomskom centru City Univerziteta u Njujorku.
Izdavačka kuća Arhipelag i Centar za liberalno-demokratske studije već četvrtu godinu dodeljuju Nagradu za najbolji naučno-istraživački rad iz ekonomske istorije Balkana za autore do 40 godina starosti. Beogradska predavanja iz ekonomske istorije predstavljaju nastavak nastojanja Arhipelaga i Centra za liberalno-demokratske studije da pitanja iz oblasti ekonomske istorije budu više zastupljena u akademskim istraživanjima i društvenim i javnim raspravama.
Šefket Pamuk je profesor ekonomije i ekonomske istorije na Bosforskom univerzitetu u Istanbulu, saradnik Ataturkovog instituta za modernu tursku istoriju. Pamuk je godinama bio šef savremenih turskih studija na Evropskom institutu, na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, a predavao je i na nizu najprestižnijih američkih univerziteta.
Pamuk je vodeći ekonomski istoričar Osmanske imperije, Bliskog istoka i moderne Turske.