Sajam nameštaja 2016- Najveći događaj industrije nameštaja i drvne industrije u ovom delu Evrope održan na izložbenom prostoru od 55.000 m2 predstavio je više od 520 izlagača iz više od 45 zemalja. Sajam je trajao od 8-13.novembra.
Uz prisustvo značajno većeg broja poslovnih posetilaca i učesnika iz oblasti dizajna i arhitekture, sajam je obišlo 67.455 posetilaca. . U duhu slogana “Sajam nameštaja sada” prikazano je trenutno stanje u industriji nameštaja i drvno – prerađivačkoj industriji u regionu, uključujući sve faze i aktere u proizvodnji nameštaja, od primarne prerade drveta do finalnog proizvoda i funkcionalno – estetske dorade modela.
Dizajnerska inovativnost, sveže ideje, upotreba novih tehnologija i platformi, digitalizacija u drvnoj industriji biles u neke od karakteristika ovogodišnjeg Beogradskog sajma nameštaja. U fokusu sajma bile su kompanije okrenute dizajnu, inovacijama, kvalitetu i funkcionalnosti nameštaja, kao i najsavremenije mašine i alati za razvijanje drvne industrije.
Podizanje kvaliteta u svim aspektima manifestacije, od organizacionog, programskog, estetskog i biznis segmenta, do marketiga i komunikacije sa medijima i širom javnosti, rezultiralo je zadovoljstvom izlagača nastupima i učešćem na sajmu i pokazalo profitabilnim za sve učesnike.
Uz organizovano prisustvo značajnih kupaca iz sveta proširena je mreža prodaje domaćeg nameštaja i ostvaren kontakt u svrhu produbljivanja dalje saradnje i plasiranja proizvoda na nova tržišta. Sve veće interesovanje za drvno-prerađivačku industriju ukazalo je na njen potencijal da se u budućnosti odlučnije okrene izvozu, da srpski nameštaj postane srpski brend, prepoznatljiv po dizajnu i kvalitetu kako bi se izvozio kompletan proizvod.
Domaće kompanije prikazale su želju i snagu da se prilagode tržištu i konkurentno učestvuju u evropskim i svetskim privrednim tokovima. Potvrdu novom konceptu sajma dao je povratak velikih svetskih kompanija kao izlagača na Sajmu nameštaja ali i priključivanje renomiranih svetskih brendova, izuzetnih i velikih design oriented kompanija među kojima su poznate italijanske kompanije Alivar i Segis.
Potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić otvorio je ovogodišnji sajam rečima da je “plan da beogradski Sajam nameštaja postane treći najveći sajam te vrste u Evropi .
Najznačajnija novina na ovogodišnjem sajmu bili su “Design Talks”, razgovori sa dizajnerima i arhitektama, koji su se odvijali tokom tri dana sajma. U prijatnoj sajamskoj atmosferi razmenjivala su se profesionalna iskustva i ideje bitnih aktera u industriji nameštaja.
Učesnici, dizajneri i arhitekte uspešni u evropskim i svetskim okvirima koji intenzivno učestvuju u kreiranju industrije nameštaja, na sajmu su govorili o sistemima po kojima industrija funkcioniše, o trendovima i tržistu i mogućnostima da originalno dizajnirani i kvalitetno izrađeni domaći proizvodi pronađu svoje mesto na svetskom tržištu. Tokom sajma održana je Investiciona konferencija o industriji nameštaja u Srbiji “Serbian Furniture Industry Conference” u organizaciji Beogradskog sajma i Razvojne agencija Srbije.
Mladi dizajneri su se svežim idejama i rešenjima za opremanje enterijera predstavli na “Izložbi mladih dizajnera”, posebnom segmentu sajma koji stavlja akcenat na promovisanje mladih autora i predstavlja svojevrsni presek stanja u savremenom dizajnu. Bacanje svetla na nove ljude i nove ideje u kontekstu podizanja statusa dizajna i njegove popularizacije, predstavlja neophodan korak u procesu direktnog umrežavanja svih aktera koji učestvuju u stvaranju vrednog proizvoda i relevantnog tržišta.
Nagradu Zlatni ključ, najinovativnijim i najuspešnijim izlagačima na 54. Beogradskom sajmu nameštaja, dodelio je internacionalni žiri. Okupljanje tima internacionalnih eksperata koji odlučuje o nagradi predstavlja težnju da se celokupni sajam sagleda iz međunarodne perspective.
Sajam nameštaja 2016 pokazao je da je važan partner u ovom segmentu privrede, kada uz povoljnu klimu i interesovanje inostranih tržišta za ono što Srbija ima da ponudi, domaća industrija nameštaja uz drvnu industriju ima tendenciju da zauzme mesto koje zaslužuje.